Alarmantna upozorenja domaćih i međunarodnih stručnjaka ukazuju na to da bi, bez hitnih i ambicioznih mjera, zagađenje zraka u najvećim gradovima Bosne i Hercegovine moglo ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva već do sredine ovog stoljeća. Analize pokazuju da način na koji se danas donose političke odluke, upravlja energetikom i planira urbani razvoj direktno oblikuje budućnost kvaliteta zraka i života građana.
Još 2018. godine stručnjak za kvalitet zraka Martin Tais upozorio je da bi stanovnici Sarajeva i Banjaluke mogli masovno napuštati gradove, ne zbog ekonomskih razloga, već zbog smrtonosnog onečišćenja zraka. Sličnu poruku danas ponavlja i profesor geografije Vedran Zubić, koji ističe da Sarajevo do 2050. godine možda više neće biti pogodno za život ukoliko se ne promijeni trenutni pristup rješavanju problema.
NAJČITANIJE VIJESTI
Islamska zajednica u BiH odredila iznos vitri i zekata za ovu godinu
Kako se pravilno donosi nijet za post u ramazanu
Zubić naglašava da kratkoročne mjere, poput povremenog „pranja cesta“ ili prelaska na online nastavu tokom zimskih mjeseci, ne rješavaju suštinu problema. Prema njegovim riječima, ključ leži u struci, dugoročnim strategijama i rigoroznim mjerama, a ne u političkim prepucavanjima i prividnim rješenjima. Posebno je kritikovao višedecenijsku neadekvatnu urbanističku i infrastrukturnu politiku koja je, kako tvrdi, direktno doprinijela današnjem alarmantnom stanju u Sarajevu.
Meteorolog Nedim Sladić također je reagovao, poručujući da fokus mora biti na praktičnom rješavanju okolišnih i klimatskih problema. On naglašava potrebu za ulaganjima u dostupnu i pristupačnu zelenu energiju, kao i za sistemskim promjenama koje će dugoročno smanjiti emisije štetnih gasova.
Decenije zanemarivanja kvaliteta zraka
Stanje u Sarajevu, Banjaluci, Zenici, Tuzli i drugim urbanim sredinama rezultat je višedecenijskog zanemarivanja kvaliteta zraka i neodrživih energetskih i urbanih politika. Kao glavni izvori zagađenja izdvajaju se sagorijevanje uglja i drveta u domaćinstvima, zastarjeli i visoko zagađujući vozni park, te industrijske emisije iz termoelektrana i metaloprerađivačkih pogona, što potvrđuju podaci Svjetske banke, UNICEF-a i Evropske agencije za okoliš.
NAJČITANIJE VIJESTI
Pezić pojasnio: Da li samozadovoljavanje prekida post u ramazanu?
Sanjati zmije – značenje i tumačenje snova
Procjene pokazuju da zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini uzrokuje više hiljada preuranjenih smrti svake godine. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez ozbiljnih i koordinisanih mjera, život u urbanim sredinama mogao postati trajno ugrožen već do sredine vijeka.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju
Problem zagađenja zraka dodatno komplikuju klimatske promjene. Iako toplije zime mogu kratkoročno smanjiti potrošnju goriva za grijanje, sve češći stabilni atmosferski uslovi, uz pojačano stvaranje sekundarnih čestica iz azot-dioksida i sumpor-dioksida, mogu dugoročno pogoršati kvalitet zraka.
Gradovi smješteni u kotlinama, poput Sarajeva i Zenice, posebno su pogođeni jer slaba disperzija zagađivača omogućava njihovo zadržavanje u prizemnim slojevima atmosfere. Demografski rast, urbanizacija i povećan saobraćaj dodatno povećavaju emisije PM2.5 i NO₂, naročito ukoliko ne dođe do prelaska na električna vozila i čistu energiju.
Tri moguća scenarija do 2050. godine
Analiza postojećih trendova i regionalnih klimatskih modela ukazuje na tri realna scenarija razvoja situacije do 2050. godine.
U scenariju bez promjena, poznatom kao business-as-usual, bez novih politika i ozbiljne energetske tranzicije, koncentracije PM2.5 mogle bi ostati veoma visoke, uz česta i dugotrajna prekoračenja zdravstvenih standarda tokom zime. Procjene Evropske agencije za okoliš i IQAir-a ukazuju da bi prosječne godišnje koncentracije u urbanim sredinama mogle porasti za 10 do 30 posto, dok bi broj preuranjenih smrti mogao premašiti 5.000 godišnje.
U slučaju umjerene tranzicije, koja podrazumijeva postepenu zamjenu krutih goriva, ograničenja za starija dizel vozila i uvođenje zona niskih emisija do 2040. godine, koncentracije PM2.5 mogle bi se smanjiti za 20 do 40 posto u odnosu na 2025. godinu. Ovakav pristup značajno bi smanjio zdravstvene rizike, ali zahtijeva dosljednu primjenu reformi u grijanju, saobraćaju i industriji.
Treći, ambiciozan klimatsko-zdravstveni scenario predviđa potpunu elektrifikaciju grijanja, eliminaciju uglja u stambenom sektoru do 2035. godine i razvoj javnog prevoza s nultim emisijama do 2045. godine. Prema procjenama, ovaj pristup mogao bi smanjiti koncentracije PM2.5 za 50 do 70 posto, uz rijetka prekoračenja dozvoljenih vrijednosti. Iako zahtijeva velika ulaganja, donosi najveće dugoročne koristi za zdravlje i kvalitet života građana.
Stručnjaci zaključuju da će naredne decenije biti presudne. Bez odlučnih političkih odluka, jasnih strategija i ulaganja u čistu energiju i održivi urbani razvoj, zagađenje zraka moglo bi postati jedan od ključnih razloga napuštanja najvećih gradova Bosne i Hercegovine.
